amalinks wokungena

Breaking News

Kwelatshwa Abalendebe Ezidabukileyo Kungelambadalo eMpilo Hospital


Cleft-Dr Jennifer Mora
Cleft-Dr Jennifer Mora

Inhlanganiso yabezempilakahle beAmelika abeFree to Smile Foundation kuliviki basesibhedlela seMpilo Central Hospital KoBulawayo lapho abakhangelelwe ukuhlinza abantu abangamatshumi amane abalendebe ezidabukileyo.

UMqondisi weFSM, uDokotela Grayham Chadd, ubike ukuba kulequla labodokotela labongi abavela eMelika lakwamanye amazwe azelabo ukuzoqhuba lumsebenzi abawuqale eZimbabwe lonyaka eHarare njalo bayaqala ukuwenza koBulawayo ngoba benanzelele ukuba abantu bahamba umango omude bezonhlinzwa eHarare.

UMatron Sibusisiwe Faith Ndlovu isikhulumeli sesibhedlela seMpilo uchaze ukuba izolo baqale ukuhlola abantu abazahlizwa kusukela lamuhla kusiya ngoLwesihlanu.

Ethi abantu balakho ukuza esibhedlela seMpilo kusiyafika NgoLwesihlanu ukuzohlolwa kungela mbadalo kanye lokubhalisa ukuzohlinzwa kuthuba elizayo uma inani labo selenele elabantu abangamatshumi amane.

UMatron Ndlovu ubike ukuba bona esibhedlela abahlinzi ndebe kunye lezilakalaka ezidabukileyo njalo kubiza imali enengi okwenza abantu bekhanywe yimali ekuzelaphiseni.

UNkosikazi Florence Nhliziyo olengane yakhe engumfana uMethembe Mhlanga elenyanga ezilitshumi ezelwe laye uzile ukuzokwelaphisa ingane yakhe njalo uveze intokozo enkulu ethi uselethemba lokuba ingane yakhe isilakho ukubobotheka njengabanye abantu.

Kuthi uNkosikazi Fungai Sibanda laye olengane yakhe uJoshua Sibanda olenyanga ezimbili, ozelwe elendebe edabukileyo ngomunye okhangelele ukuhlinzwa lamuhla, njalo laye uveze ukujabula.

Umqondisi wenhlelo zokuhlinza indebe ezidabukileyo eZimbabwe, uMnunzana Mapondera John ukhuthaze abantu ukuba baze bazohlolwa mahala esibhedlela seMpilo njalo kulabo abangela mali yokugada, uhlelo lweFree to Smile Foundation luzabakhokhela imali yokugada lokudla.

UDokotela Chadd uchaze ukuba phakathi kwabantwana abangamakhulu ayisificamunwe mibili lamatshumi amahlanu abazalwa eZimbabwe ngelanga oyedwa uzalwa elendebe kumbe isilakalaka esidabukileyo.

Ubike ukuba ukuba lendebe kumbe isilakalaka esidabukileyo kwenza umntwana akhule nzima njalo adle nzima. Abalesilakalaka esidabukileyo balakho ukudla nzima ukudla kuphuma ngamakhala okucina kubangela eminye imikhuhlane lokuhisthwa yikudla.

UDokotela Chad ubike ukuba ngesikhathi behlinza abantu bayafundisa njalo odokotela labongi beZimbabwe ukuba indebe edabukileyo ithungwa njani.

Udaba lokuhlinzwa kwabantwana abazelwe belendebe silphiwa nguNompumelelo Moyo
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:39 0:00
Lapho esitholakala khona

XS
SM
MD
LG