amalinks wokungena

Breaking News

Lokhu Umubi Umumo Ezibhedlela Zikahulumende Ezinkulu zeHarare


Isibhedlela seParirenyatwa eHarare
Isibhedlela seParirenyatwa eHarare

Umumo lokhu umubi ezibhedlela zikahulumende ngoba lokhe bebalutshwana abagulayo abathola usizo lokwelatshwa lanxa selikhuphukile kancane inani labodokotela asebebuyele emsebenzini ngemva kokukhalala umsebenzi okwenyanga ezedlula ezintathu.

Izigulane ezibhedlela zikahulumende ezinkulu, iHarare Central Hospital leParirenyatwa Group of Hospitals bakhala ngesiphatho abasitholayo.

U First Chisora ngosakhulayo oleminyaka engamatshumi amabili yokuzalwa. Walethwa esibhedlela se Harare Hospital ngoNtulikazi nyakenye, evela eKaroi ngemva kokutholakala elomkhuhlane wamathumbu odinga ukuthi ahlinzwe.

Ngemva kokuhlinzwa u Chisora wafakwa okungumgodla osiza ekukhipheni ingcekeza esiswini okubizwa ngokuthi yiColostomy bag wona okumele ukhitshwe ngemva kwesikhathi besekuvalwa isikhala esavulwayo.

“Ukuthi livalwe lelinxeba bathi kudingakala i TPN, ama Total Parenteral Nutritions. Okwenza ngibe lokhu ngikulesi sibhedlela yindaba yokuthi mina anganelisi ukuwathola, bathi angatholakala, ngiyahle ngivalwe besengibuyela ekhaya. Inkinga yikuthi akekho ongangisiza ukuthi ngiwathole, abesibhedlela bona bathi kabalawo lawo maTotal Parenteral Nutritions akhona.”

U Chisora uthi lokhe egciniwe esibhedlela ngoba eswela imali yokuba enziwe isigaba sesibili sokuvalwa kwenxeba elavulwayo. Uthi kungenxa yokuswela leyo mali elokhe esesibhedlela se Harare Hospital. Ukhala njalo ngokuthi akala muntu owanelisa ukuzambona esibhedlela, uyise wabhubha kudala unina engenelisi ngenxa yokuswela imali yokuhambisa.

Esibhedlela seParirenyatwa bekulesimo esehluke kweseHarare Hospital abagulayo betholiswa usizo kusiya ngokuthi ulomuntu omaziyo na osebenza khona loba isihlobo.

Osakhulayo u David Rugare ngomunye wabagulayo obezedinga usizo esibhedlela seParirenyatwa Group of Hospitals.

“Akula lutho olwenzakalayo, odokotela bakhona kabakho, kade sibalindele kuthiwa bayeza kodwa bengabuyi, akekho osiza abantu. Kunzima kakhulu kithi, ngokunye kwalokho okunzima. Ngabe kuthiwa bayasiza abantu baphange babuyele emakhaya, abatholakala beleninga ezidinga ukuba bagcinwe esibhedlela balaliswe.”

U Dr Aspect Jacob Maunganidze esinye seziphathamandla, esibhedlela se Parirenyatwa Group of Hospitals, ulandisa kabanzi ngesimo esisezibhedlela zikahulumende.

“Kasikafinyeleli lapho kumele sifinyelele khona, lokhe kusalokusilela okuthize. Inengi labodokotela abasanda kuphutsha izifundo sebabuyela emsebenzini, ohlangothi lwabodokotela abakhulu yikho lapho okusasilela khona lanxa besiza ukuzasiza labo abadinga usizo lwesiphangiphangi kodwa ayisikho okumele kwenzakale, sifisa ngabe senza ngcono ukwedlula lokho okwenzakalayo okwamanje. Siyabacela bonke abangaphenduki emsebenzini ukuba benze njalo, odokotela abancane labakhulu ukuba baphenduke emsebenzini bezosiza uzulu.”

Enye ingcwethi kwezokuhlalisana kwabantu lezombusazwe umnumzana Mlindelwa Mancitshana uthi kubuhlungu lokho osekusenzakala ezibhedlela zikahulumende.

“Kuyesabeka okusezibhedlela, lokho okutshiwo nguhulumende angivumelani lakho ukuthi sekulobungcono. Abantu lokhe behlezi, bebhekane lamadokotela, amadokotela aswela into zokusebenzisa ezibhedlela lapha, ama nurse, akala lutho lokusebenzisa ezibhedlela lapha. Kodwa ngakolunye uhlangothi uthi hayi, abantu ababuye sekungcono, lokho akuhambelani ngitsho lokwenzakala ezibhedlela lezi. O Gomo Hospital, yizo eziyake zincedise lazo nxa kuthe kwaba le emergency kumbe umuntu nxa ethe wehlelwa luhlupho, sebezama labo ukuthi babambanise o nurse laba ukuthi umuntu lo singamncedisa kanjani. Kodwa eqinisweni, izibhedlela azilalutho.”

Okudanisayo uMancitshana uthi nguhulumende ongazihluphiyo ngokulungisisa lesi simo ekhetha ukucatsha ngodaba lwezijeziso zomnotho ezabekelwa ezinye zenkokheli kahulumende kungekho akwenzayo ukujezisa abatholakala betshaphaza imali.

“Singakhangela njalo ukuthi, imali efunakalayo kulezi zibhedlela, uhulumende uyabe esithi kalayo, ukuthi izinto zibuyele kanye emgwaqweni wazo. Kodwa ubusuthola omunye umkhulu wabo ebotshelwa ukuthi untshontshe I20 million US Dollars. Lokhu kuyethusa ukuthi, yizibhedlela ezingaki ebezizasukunyiswa yimali le. Ngalokho, angiboni ukuthi okutshiwo nguhulumende kuyinto eliqiniso ngoba badlala umacatshelana nje Labantu, badlala umacatshelana Labantwana beZimbabwe ngendaba yezempilakahle.”

Kodwa umqondisi wohlangothi olubona ngokuvimba ukuqhamuka kwemikhuhlane lokwenqatshelwa kwayo kugatsha lwezempilakahle u Dr Portia Manangazira uthi benza konke okusemandleni abo ukusiza uzulu.

“Esingakutsho okwamanje yikuba izibhedlela ezisebenza ngcono ngezama District, amakilinika lama Provincial Hospitals. Kodwa ukusebenza kwama Central Hospitals kwehlile kakhulu nxa sikhangela amanani akuma report alethwa kithi. Sehle okwedlula i 70% nxa sikhangela abaza ezibhedlela.

Kusitsho ukuba balutshwana kakhulu ababonwa ngodokotela kulalabo esandise ukubabona besizodinga usizo kuma Central Hospitals.”

Ekwethekeleleni okwenziwe yiStudio 7 ezibhedlela zombili eParirenyatwa leHarare Hospital, bezivaliwe ezinye zendawo zama Wards lapho okumele kulaliswe khona abagulayo ngesikhathi beselatshwa, okuveza sobala ukuthi umumo lokhe ungamanga kuhle kwezempilakahle elizweni.

Odokotela abasanda gqiba izifundo abaqale ukukhalala umsebenzi ngenyanga phose ezine ezedluleyo, abanye babo abalutshwana baphindele emsebenzini kodwa inengi lahle latshiya kumbe ukuxotshwa umsebenzi.

please wait

No media source currently available

0:00 0:05:14 0:00
XS
SM
MD
LG