amalinks wokungena

Breaking News

Sifuna Ukuhlolwa Kakutsha Amanxeba Sibhadalwe Imali, Kutsho Ama War Vet


Unkosikazi Florence Mokoena, omunye wabalwa impi yenkululeko.
Unkosikazi Florence Mokoena, omunye wabalwa impi yenkululeko.

Abalimala besempini yenkululeko bathi bafuna ukuthi bahlolwe kakutsha amanxeba abo ngoba bengasuthiseki ngendlela abahlolwa ngayo lapho besuka empini.

Bathi bafuna ukuthi uhulumende ababhadale ukulimala kwabo ukuze inhliziyo zabo zihlaliseke. Amalunga enhlanganiso yeWar Victims and Survivors Association of Zimbabwe abikele iqula lephalamende lokhu kuliviki lapho kuxoxiswana ngomthetho omutsha owePersons with Disabilities Bill eGwanda.

Abalwa impi yenkululeko bathi kumele bahlolwe kakutsha ukulimala kwabo ukuze babhadalwe ngokufaneleyo amanxeba abalayo ngoba lungaqhutshwanga kakuhle uhlelo lokuba hlola ngesikhathi bevela empini.

UMnu John Jimara Sibindi olilunga lenhlanganiso yeWar Victims and Survivors Association of Zimbabwe utshele iqula lephalamende lapho kufakwa imbono yomthetho wabakhubazekileyo ozabunjwa owePersons with Disabilities Bill oqhutshelwe edolobheni leGwanda ngoLwesithathu ukuthi kabahlolwanga kuhle lapho besuka empini.

“Ngesikhathi sifika sivela empini kasizange senze umthetho okhangela thina abantu abalima empini ngoba indlela esahlolwa ngayo lokhu ingasisuthisanga kuze kufike lamuhla, ama percentage esawaphiwayo awasithokozisi ,asenza sisale sinqunu kawazange asinike indlela esasebenza ngayo sicela umthetho ukhangele khonapho.”

Amazwi la asekelwe njalo ngomunye walabo abalwa impi yenkululeko uMnu. Andrew Mabhanga laye othi babuhlungu emoyeni ngoba bengahlolwanga kuhle.

“Indlela esalimala ngayo, nxa ngikhuluma okweqiniso, kuthiwa ilizwe lathathwa ngegazi, igazi lakhona laphuma kubonalabo abalimeleyo labanye ababhubhayo, thina esilimeleyo lapho okwaphuma igazi kungani singananzelelwa kakhulu , sinikwe lathi ipercentage ezenza siphume inyembezi ,iperecntage esayiphiwayo saphiwa ipercentage ecakileyo , nxa sihamba emahofisini uzathola ukuthi amahofisi amakhulu aseHarare.”

Lanxa eleZimbabwe selileminyaka engamatshumi amane lane lathola uzibuse UMnu. Thembinkosi Siziba owe-Insiza uthi akubathokozisi ukuthi abaphiwanga imfanelo ezibasuthisayo ekulimaleni kwabo.

“Lumthetho nxa singawubumba, ube ngumthetho oyokuthi nxa kuyikuthi umuntu ulimele ulokukhangelwa okungakanani lanxa lapho sesisiya kumadokotela siphiwa okungakanani okungama percentage okokuthi nxa uhlumende engabuya akhangele lumthetho ukuthi angasinika okungakanani ngoba abanengi silobulima obuthize obutshiyeneyo, abanye emehlweni asiboni abanye siyizigoga emzimbeni yethu kungakho besiela kakhulu ukuthi uhulumende asikhangele,” kutsho uSiziba.

UMnu. Plackson Moyo laye owalwela impi yenkululeko usola odokotela abayibo ababahlolayo.

“Ipercentage esiyiphiwayo njalo amadokotela okuthiwa sihambe kuyo alwisana labalimela empini ngoba kukhanya sasisilwa labo, ngabe uhulumende uyafaka amadokotela azakuzwa ubuhlungu balababantu , basebenza benza kuhle babisa ilizwe labuya osekuqakathekeli yikuthi uhulumedne ababone labo ,odokotela bakhona nxa ufika bakunika 2% ,i2% ayikwenzi uphile njengomuntu okhubazekileyo,sicela ukuthi sinikwe odokotela abazasinika amapercentage ahambelana lalokhu oyikho khona," kutsho uMoyo.

Ngomnyaka ka1997 owayenguMongameli welizwe uMnu. Robert Mugabe wabanjwa ngamandla ukubhadala abalweli benkululeko ama$50 000 ngemva kokutshengisela kwabo besithi bafuna isibongo sokulwela ilizwi inyathelo ingcwethi kwezomnotho ezithi ladala ukubhidlika komnotho wakuleli.

Ocubungula ezombusazwe uMnu Albert Moyo uthi abalweli benkululeko kumele bawuh

“Empini sasihambela ukususa ucuku olwalukhona ,ukususa ubudli obabukhona , ukususa ucindezelo olwalukhona sikhangelele ukuthi wonke umuntu uzaphuma ebugqilini ayefika ezweni leCanaan esasilifisa, sokuvuka nje umoya ongayisiyo ekucineni oyokuthi abantu sebefuna ukuthi ngabe bathola okumangalisayo babonakale ngenzunzo ukuthi babesempini, ayisiyo umoya yokuya empini ,umoya yokuya empini wawungowokuthi ngingafa ngifile.”

UMoyo uthi nxa uhulumende engavumela izifiso zabalweli benkululeko umnotho welizwe uzabhidlika njengalokhu okwenzakala lapho bephiwa ama$50 000.

“Kwahle kwabulala ezomnotho ngama 50kg lawa abonwa ngabantu, yahle yaqala inkinga yezomnotho welizwe, nxa sebesithi bona kathesi kabaphiwe futhi eyokuthi balimala siyabuyela futhi kukhonakhuyana , umnotho welizwe uzakuwa uthi pu uhube phansi ngesisu kukhale wonke umuntu,angiboni kuqondile ukuthi abanti beyikho besithi kathesi sicela icompensation eyake yabuya,phela ingabuya imali kukuwe ukuthi uyenzanjani,” kutsho uMoyo.

Imizamo yokuxoxisana lomphathintambo obona ngenhlalakahle yabalwa impi yenkululeko uNkosikazi Monica Mavhunga iyehlule ngoba engaphendulanga ucingo lwakhe, kusenjalo zikhuza imhlola izakhamizi zeKafusi eGwanda South ngemva kokubulawa kukababa oleminyaka engamatshumi amane etshwaleni.

UMnu. Luke Nyathi ufele ezitolo zeKafusi emadabukakusa ngoLwesibili ngemva kokutshaywa kabuhlungu ekhanda nguMduduzi Sibanda obexabana laye.

Amapholisa athi amdinga ngamehlo abomvu umsolwa obaleke ngemva kwalesisiga ,akhuthaza njalo uzulu ukuthi azise amapholisa aseduzane lapho embona.

please wait

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Forum

XS
SM
MD
LG