amalinks wokungena

Breaking News

Kusizwa Abantwana Abazalwa Bedabuke Indebe


Omunye wabahambise umntwana lapho obekuselatshwa isimo sendebe ezidabukileyo. (Photo: Mavis Gama)

HARARE - Bebethabe bemanzi te omama abalengane ezazalwa zidabuke indebe, ezibe lenhlanhla yokuthola usizo lokuhlinzwa ngodokotela abalungisa isomo lesi kungela mbadalo.

Lolu sizo baluthole phansi kohlelo oluqhutshwe ngeviki edluleyo, olwe-Cleft Camp, olwenzelwe esibhedlela sabantwana eHarare/Sally Mugabe Central Children’s Hospital. Luqhutshwe yinhlanganiso yeGlobal Cleft Craniofacial Foundation besebenza labe Shumiro Sarah Crystel Trust lohulumende.

Abazali, ikakhuu omama, bathi zinengi inhlupho ababhekane lazo uma bebelethe ingane elesimo sokudabuka indebe.

UNkosikazi Tatenda Lister Mukodzo, ngumama osasemutsha olomntwana laye othole usizo phansi kohlelo oluqale mhlaka 23 Zibandlela lwaqhitshwa ngoLwesihlanu mhlaka 27.

“Wayenganelisi ukumunya ngesikhathi ezalwa. Sakunanzelela sekulaphayana ukuthi yikho okwakuludubo. Ngakho kwakunzima kakhulu kimi ukwazi ukuba wayesengumuntu ozophila nzima, engohlaselwa yimikhuhlane lula.”

UNkosazana Mercy Ntakana Kenilworth, Longwe Village 12, uthi bekungelula ukuphila lomntwana obelesimo lesi.

“Khonokhu ukuthi ngibe ngilokhe ngibuzwa ukuthi kanti umntwana wayenza njani bekungihlukumeza. But konke uyadla, uyamunya ebe right, kube lakhonokho nje okokuthi ulokhe ubuzwa lawe iyacina into yakhona sengani ngamenza mina sengisehluleka lokuphendula. So, into yakhona ibingangiphathi kuhle. Bengingaphili kahle, into yakhona ibingihlupha sibili.”
UNkosikazi Danai Maureen, owasungula inhlanganiso yeShumiro Sarah Crystel Magandi Trust, uthi lokhe lusilela ulwazi emphakathini phezu kwalesi simo.

“Siyazama ukudinga indlela zokusivala leso sikhexe. Ulwazi luyadingakala kuzulu, kumqoka kakhulu ukwabelana lololwazi.”

UNkosikazi Marceline Moyo, umphathi wenhlelo ezihambelana lesimo lesi kunhlanganiso yeGlobal Cleft Craniofacial Foundation, uthi benza konke okusemandleni abo njengenhlanganiso ukutholisa uzulu imfundiso lolwazi phezu kwalesi simo.

“Indaba ezimnandi ngezokuthi sesilabodokotela bethu asebesanelisa ukuuqondisa loludubo lokudabuka kwendebe zomlomo wangaphezulu njalo silethemba lokuthi umntwana wonke ozalwa elaloludubo uzokwanelisa ukuthola usizo.”

UDokotela Wayne Manana, omunye wengcwethi ezimbili kwezokulungisisa indebe zabantu eziyabe zidabukile kungaba phezu komlomo loba phakathi kwawo, uthi akuhlawulwa lutho phansi kohlelo lolu.

Uthi loludubo luqala ingane isesesiswini umama ezithwele, ngesikhathi izitho zomzimba womntwana zisabumbeka, okuyisimbo esinganqbeleki ngoba sise gazini.

“Nxa umama kumbe ubaba kumbe isihlobo segazi, bake baba lodubo olufanayo kutsho ukuthi lulakho ukudlileselwa emntwaneni ozozalwa loludubo. Yikho esikhathini esikhathini libona abantwana abazalwa bonke, owakuqala, owesibili besiba laloludubo. Ukungatholi ukudla okwanelayo, ukusilela kwamanye ama-vitamins lakho kuyalubangela loludubo.”

UDokotela Manana uthi banelise ukusiza abantwana phose amatshumi amahlanu-48 children, kungela nhlawulo phansi kwaloluhlelo.

Uthi lumsebenzi ubiza inhlawulo athi isukela kunkulungwane ezintathu kusiya kwezine zamadola akweleMelika (USD$3,000 to USD$4,000) ma uthe waqhutshwa ngodokotela abasebenza bezimele.

EZimbabwe loludubo lubikwa lutholakala kungane ezingamakhulu amane kusiya kwamahlanu 400-500, ngomnyaka.

Isifiso sakhe yikuba kube luhlelo olutholiswa usizo yizizalwane zeZimbabwe, osomabhizimusi bakuleli lezinye inhlanganiso kube ngabahlanganyela ndawonye ukutholisa lolo sizo lwemali lempahla edingakalayo ukuqhuba umsebenzi wokusiza laba bantwana.

Lokhu uthi kuzakwenza ukuba lumsebenzi uqhutshwe ngodokothela bakuleli hatshi ukuthembela kusizo oluvelela kwamanye amazwe lona olungasatholakali lula ngemva kobhubhane lweCOVID-19 olwaphazamisa iminotho yamazwe amanengi.

Loluhlelo olusanda kuqhutshwa uthi luphumelele nje ngoba lutholiswe usizo ngabenhlanganiso ezitshiyeneyo, amankampani afana laboCIMAS kanye labamabandla okholo okugoqela eleCelebration Church.

Abenhlanganiso eye Global Cleft Cranio-facial Foundation bathi bakhengelele ukuqhuba amahlandla amane alezinhlelo lonyaka njalo isifiso sabo yikwengeza inani labantwana abathola usizo lokuhlinzwa.

Abenhlanganiso ebona ngezempilakahle emhlabeni jikelele eye World Health Organisation (WHO) bathi isimo emhlabeni sabantwana abazalwa bedabuke indebe, siveza ukuba phakathi kwabazinkulungwane ezintathu abazalwa ngelanga emhlabeni jikelele, oyedwa uzalwa elaloludubo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG