Amapholisa Akwele Botswana Abulala AbeZimbabwe Abahlanu

Izizalwane zeZimbabwe ezixotshwe kweleBotswana

Sekudutshulwe izizalwane zeZimbabwe ezinhlanu kwele Botswana kulandela umthetho omutsha wamapholisa eBotswana okudubula kuqala besekubuzisiswa mbayimbayi.

Uhulumende wele Botswana uthi unikeze amapholisa ayo imvumo ukuthi adubule abulale uma edinga abacatshangelwa ukuthi badala amacala.

Uthi lokhu kuza ngemva kokuba amacala atshiyeneyo ikakhulu alabo ababamba inkunzi bethwele izikhali, eqonga.

Kusukela ngoZibandlela lonyaka, sekubulawe izizalwane zeZimbabwe ezinhlanu abazithola bephakathi komhlambi owawuzingelwa ngamapholisa.

Lokhu kucunule abeZimbabwe abathi amapholisa kumele asebenze ngonanzelelo ngoba alakho ukubulala abangela cala.

Omunye olesihlobo esibhubhele ezandleni zamapholisa, umnunzana Themba Ndlovu ucasisa ngelanga abalahlekelwa yisihlobo sabo singelacala.

Kutsho uNdlovu: "Babengadingi yena. Wayelokhe ekhuluma lomunye ababemdinga bahle bamdubula."

Kukanti omunye umnunzana Gift Nkomo uthi uhlelo lokudubula ubulale kumele lubanjwe ngonanzelelo ngoba kulakho ukuthi imphefumulo engalacala ilahleke…

"Siyazwisisa ukuthi uhulumende kumele alwisane lamacala kodwa ukudubula ubulale ungakabuzi umuntu kungaba yiyo indlela eqondileyo. Angithi kuthiwa umuntu kalacala aze athonisiswe atholakale elomlandu emthethwandaba,” kutsho uNkomo

Inhlanganiso yalabo ababesemajele eyeBotswana Institue of Rehabilitation and Reintergration of Offenders ithi leli nyathelo elithethwe nguhulumende walelo lizwe lokuvumela amapholisa ukudubula abulale abantu lilakho ukudala umonakalo njalo lilobutshapha obuthile.

Umqondisi walinhlanganiso umnunzana Mothei Sejakgomo uthi inengi lababulawayo bayabe bengahlomanga ngakho akulasizatho sokuthi bababulawe.